Yahoo Web Search

Search results

  1. Matej Ninoslav ( Serbian Cyrillic: Матеј Нинослав; died 1250) was the Ban of Bosnia in the period of 1232–50. [1] Most of Bosnia was under the Kingdom of Hungary from 1235 to 1241. Ninoslav was also a Prince of Split in 1242–1244 during the local civil war. Ninoslav established control of most of Bosnia after the Hungarian ...

  2. Matej Ninoslav (– 1250. ), bosanski ban od 1232. do 1250. i splitski knez od 1242. do 1244. godine. Pristavši uz lokalne velikaše, optužene za herezu, izazvao vojni pohod hrvatskog hercega Kolomana (1238.), a zatim Bele IV. (1244.) i morao priznati vrhovnu kraljevsku vlast. Naslijedio ga je rođak Prijezda I. iz dinastije Kotromanića.

  3. Sadržaj. Matej Ninoslav. oko 1250. Matej Ninoslav je bio bosanski ban u periodu od 1232. do 1250. godine. Ostala je zabilježena njegova povelja Dubrovačkom knezu Žanu Dandolu, koja je postala predmetom kontroverzi zbog pokušaja da se na osnovu njenog teksta odredi narodnosni sastav Bosne u 13. vijeku.

  4. After the death of Matej Ninoslav in 1250, the question of power over Bosnia was initiated. Ninoslav's sons fought valiantly to keep Bosnia independent, but eventually King Béla IV of Hungary martially subjected Bosnia and made Prijezda its Ban, who vouched to rule in Hungary's name.

  5. Although Hungarian kings viewed Bosnia as part of Hungarian Crown Lands, the Banate of Bosnia was a de facto independent state for most of its existence. [1] [2] [3] It was founded in the mid-12th century and existed until 1377 with interruptions under the Šubić family between 1299 and 1324. In 1377, it was elevated to a kingdom.

  6. Stephen Kulinić. Stjepan, Ban of Bosnia was the third ruler of the banate of Bosnia recorded by name in written sources. He was in power sometime between 1204 and 1232. [1] His rule was not popular, due to his Catholicism and allegiance to the Kingdom of Hungary. He was the last ruler of the House of Kulinić .

  7. Povelja od 22 marta 1240. god. Godine 1240. ban Matej Ninoslav se ponovo uputio u Dubrovnik kako bi obnovio odnose, a prije svega kako bi ponovo potvrdio trgovački ugovor između dvije strane. Ovo je prvi poznati slučaj da bosanski vladar zajedno sa svojom pratnjom, odnosno vlastelom, predstavlja svoju državu i pregovara oko sporazuma. [6]

  1. People also search for