Yahoo Web Search

  1. Ukrajina – Wikipedija

    hr.wikipedia.org › wiki › Ukrajina

    Ukrajina na kopnu graniči s 7 europskih država s ukupnom dužinom granice od 4.663 kilometara: Ruska Federacija (1.576 km), Bjelorusija (891 km), Poljska (526 km), Slovačka (97 km), Mađarska (103 km), Rumunjska (531 km) i Moldova (939 km). Ukrajina se odlikuje raznovrsnim geografskim i klimatskim uvjetima.

  2. Ukraine - Wikipedia

    en.wikipedia.org › wiki › Ukrajina

    Including Crimea, Ukraine has an area of 603,628 km 2 (233,062 sq mi), and is the second-largest country in Europe after Russia. Excluding Crimea, Ukraine has a population of about 41.5 million, making it the eighth-most populous country in Europe. Its capital and largest city is Kyiv . The territory of modern Ukraine has been inhabited since ...

  3. Ukrajina - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › Ukrajina
    • Etimologija
    • Geografija
    • Historija
    • Vlada I Politika
    • Privreda
    • Stanovništvo
    • Kultura
    • također Pogledajte

    Riječ Ukrajina vodi porijeklo iz staroslavenske riječi kraj, što znači ivica ili granica, a riječ krajina znači 'zemlja.

    Ukrajina ima strateški položaj u istočnoj Evropi. Na jugu je zapljuskuju Crno i Azovsko more, na zapadu graniči sa Poljskom, Slovačkom i Mađarskom, Bjelorusijom na sjeveru, Moldavijom i Rumunijom na jugozapadu i Rusijom na istoku. Neki tvrde da se geografski centar Evrope nalazi u blizini gradića Rahiva u zapadnoj Ukrajini. S površinom od 603.700 km2 Ukrajina je druga po veličini zemlja u Evropi (nakon evropskog dijela Rusije), a nešto je manja od Texasa. Ukrajinski krajolik sastoji se od sjevernih šuma u Polisju i Volinu, središnji dio čine šumske stepe, visoravni na istoku u Donječkoj oblasti, koje su do 500 metara nadmorske visine, primorske nizine i stepe duž Crnog i Azovskog mora. Karpatske planine na zapadu dostižu visinu do 2061 m s vrhom Hoverla. Roman-Koš na krimskom poluostrvudostiže visinu od 1543 m. Ukrajina ima uglavnom umjerenu kontinentalnu klimu s više mediteranskom klimom na južnoj obali poluostrva Krim. Prosječna temperaturau januaru iznosi -3 °C na jugozapadu i -8...

    Ljudi iz tzv. bakarnog doba naseljavali su današnju zapadnu Ukrajinu, a Srednji stog kultura (4500-3500 p.n.e.) je smještena sjeverno od Azovskog mora. Jamna kultura iz ranog bronzanog doba (3600-2300 p.n.e.) prostirala se na području između rijeka Bug, Dnjestar i uralskihplanina, ostavljajući stotine kamenih stela, zatim tu je i pećinska kultura iz trećeg milenijuma p.n.e. Tokom željeznog doba za njima slijede Kimerijci, Skiti, Sarmati, između ostalih pastoralnih nomada, zajedno sa drevnim grčkim kolonijama osnovanim u 6. vijeku p. n. e. na sjeveroistočnoj obali Crnog mora. Kolonije Tiras, Olbia, Hermonassa, ovjekovječili su rimske i vizantijske gradove do 6. vijeka. U 3. vijeku Goti su stigli na područje današnje Ukrajine koju su nazvali Oium, koje je od strane arheologa nazvano Černjakovska kultura. Ostrogoti ostaju na tom području, ali dolaze pod vlast Huna 370-ih.

    Ukrajina je republika sa polupredsjedničkim sistemom sa zasebnom zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću. Ukrajina je 2006. godine bila podvrgnuta opsežnim ustavnim promjenama koje su promijenile odnos snaga između izvršne i zakonodavne vlasti i njihov odnos prema predsjedniku. Izmjena lokalne samouprave je predložena, ali ipak još nije formalno odobrena. Prema Ustavu predsjednikje šef države, a bira se glasanjem na petogodišnji mandat. Iako je ustavna reforma znatno smanjila predsjednička ovlaštenja, predsjednik nastavlja da raspolaže sa značajnim ovlaštenjima, dijelom zbog jake tradicije centralne vlasti u zemlji. Verhovna Rada, jednodomni parlament od 450 mjesta mijenja Ustav Ukrajine, izrađuje zakone, potpisuje međunarodne ugovore, imenuje broj zvaničnika i bira sudije. Članovi se biraju po proporcionalnoj osnovi iz onih stranaka koje dobiju tri posto ili više nacionalnih izbornih glasova, da služe petogodišnji mandat. Ukrajina ima veliki broj političkih stranaka, od kojih mnoge...

    Ukrajina je nazivana žitnicom bivšeg Sovjetskog Saveza, a Ukrajinska privreda i danas se temelji na poljoprivrednoj proizvodnji. Drugi važniji izvori prihoda su: željezna ruda, ugalj, zemni plin, nafta, mangan, živa itd. Stopa nezaposlenosti se kreće oko 27% (2015).[potreban citat] Ukrajina ima slobodnu tržišnu ekonomiju koja je u nastajanju i koja je podvrgnuta velikim usponima i padovima tokom 1990-ih, sa hiperinflacijom i drastičnim padom privredne proizvodnje. Kao dio bivšeg Sovjetskog Saveza, ukrajinska republika je bila najvažnija ekonomska komponenta, nakon Rusije po proizvodnji oko četiri puta većoj od sljedeće rangirane republike. Njeno plodno crno tlo stvaralo je više od jedne četvrtine sovjetske poljoprivredne proizvodnje i pružalo je značajnu količinu mesa, mlijeka, žitarica i povrća za druge republike. Isto tako, svojom raznovrsnom teškom industrijomisporučivala je jedinstvenu opremu (npr. cijevi velikog promjera) i sirovine za industrijske i rudarske centre (vertikalne...

    Po posljednjem popisu, u Ukrajini živi 48 miliona ljudi. Sastav je raznolik: ima oko 17 miliona Rusa, 500.000 Jevreja, 500.000 krimskih Tatara, koji su islamske vjere. Ukrajinci su u ogromnoj većini pravoslavni narod, s izuzetkom zapadnih dijelova zemlje, gdje ima grkokatolika (pravoslavci koji su prešli u uniju sa zapadnom crkvom), te gotovo zanemarljiv broj pravih rimokatolika.

    Kao i kod većine zapadnih zemalja hrišćanstvoje uticalo na ukrajinske običaje, dok su ruske i druge istočnoevropske kulture također imale značajan uticaj. Ukrajinska kultura ima svoju prepoznatljivu umjetnost, arhitekturu, kuhinju, ples, književnost, muziku, pozorište i kinematografiju, sve oblikovano u raznim epohama dominacije od strane drugih naroda, sovjetske vladavine, uz stalnu težnju za nacionalnim identitetom.

    • ▲ 25,0
    • Grb
    • ▲ 0,750 (visok)
  4. Ukrajina – Wikipédia

    sk.wikipedia.org › wiki › Ukrajina

    Ukrajina (ukr. Україна – Ukrajina) je štát vo východnej Európe.Je druhou najväčšou krajinou Európy po Rusku.Hraničí so siedmimi štátmi: so Slovenskom (98 km), Maďarskom (103 km), Rumunskom (531 km), Moldavskom (939 km), Ruskom (2 245 km), Bieloruskom (891 km) a Poľskom (428 km).

    • Kyjev, 50°27′ s.š. 30°30′ v.d.
    • Україна
    • Znak
  5. Ukrajina – Wikipedie

    cs.wikipedia.org › wiki › Ukrajina

    Ukrajina ( ukrajinsky Україна) je stát ležící ve východní Evropě. Je to druhá největší země Evropy, hned po Rusku, se kterým na východě a severovýchodě sousedí. Na jihozápadě sousedí s Moldavskem (včetně neuznaného Podněstří ), Rumunskem, na západě s Maďarskem, Slovenskem a Polskem a na severu s Běloruskem.

  6. Ukrajina - Wikipedia

    sh.wikipedia.org › wiki › Ukrajina
    • Porijeklo Imena Države
    • Historija Ukrajine
    • Administrativna Podjela Ukrajine
    • Demografski podaci
    • spoljne Veze

    Riječ Ukrajina slavenskog je porijekla i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Riječ krajina se ukrajinskom jeziku oznaćava zemlju odnosno državu, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno oznčava matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe od indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki lingvistismatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili «pogranično područje», dok drugi riječ dovode u vezu s «rodnim krajem» ili «vlastitom, svojom zemljom». Prvi puta ime Ukrajina se spominje 1187. godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza. ("I plakaše za njim svi Perejaslavci…a zbog njeg se i Ukrajina u crno obavije). Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u Kijevu. Sredinom 16 st. naziv Ukrajina se javlja i u stranim izvorima. Tako je u pismu turskog sul...

    Prethistorijsko razdoblje

    Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Tripiljska kultura (IV.-III. vijek pne.; brončano doba), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja Tripilja gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali žito, izrađivali glineno posuđe i svrdla kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja neo...

    Doba kneževina

    U ІХ.-Х. st. ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u Kijevu na čijem se čelu nalazila dinastija Rjurkoviča – Kijevska Rus. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode Olega, vođu skandinavskog plemena Varjaga, koji osvaja Kijev 882. g. i uz pomoć ukrajinskog plemena Poljani stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka finska plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez...

    Vrijeme Poljsko-litvanske unije

    U XIV. st. značajni dio Rûsi, uključujući Kijev, dolazi pod vlast litvanske dinastije, čime je nastala litvansko-ruska država, naziva Velika litvanska kneževina. Poljsko kraljevstvo zauzelo je Galiciju i područje oko grada Holma (do 1387.). Nakon Krevske unije 1385. u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i katolički utjecaj. Kad je unija između Litve i Poljske, tzv. Lublinska unija 1569., dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Pol...

    Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u Lucku i Užgorodu. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je Sevastopoljgrad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji.

    Etnički Ukrajinci sačinjavaju oko 77.8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su Rusi 17.3% iza kojih slijede Rusini (Zakarpatska oblast) oko 0.9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov rusinski jezik, ukrajinskim dijalektom. U Hrvatskoj i Vojvodini, Rusini su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su Rumunji i Moldavci (0.8%), Bjelorusi (0.6%), Krimski Tatari (0.5%), Bugari (0.4%), Mađari, Poljaci (0.4%) i Židovi(0.3%). Službeni jezik u Ukrajini je ukrajinski iako je znanje ruskog jezika iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva (oko 67.5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.) Književni ukrajinski se govori u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u Lavovu. Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i u veli...

    Zvanične stranice
    Ostale veze
    • 77,8% Ukrajinci, 17,3% Rusi, 4.9% ostali/neodređeni
  7. Ukraine - Simple English Wikipedia, the free encyclopedia

    simple.wikipedia.org › wiki › Ukraine
    • Ancient Times
    • Kievan Rus
    • Cossackian State
    • 20th Century
    • Modern Independence

    Many different tribes lived on the territory of modern Ukraine since pre-historical times. Most historians believe that the Great Steppe at the North of the Black Sea was a homeland of all Indo-European and Indo-Iranian languages. Some believe it was also a birthplace of the whole Caucasian race. Wends, Goths, Huns, Sclaveni, Avars and other tribes and tribal groups fought among themselves, joined unions, terminated and assimilated each other. By the middle of 4th century AD Antes joined other tribes and established a state under their rule. Their state fell under the pressure of Avars in 602 AD and their name was longer mentioned. Since the 7th century over 10 tribal groups joined under the name "Slavs" and made their own state named Rus. The chronicles mention three centers which formed this state: Kuyavia (Kyiv land with Kyiv itself), Slavia (Novgorodland) and Artania (exact location unknown). Historians still argue about whether Kyiv was founded by Slavs themselves, or they just...

    Kyivan Rus, is the medieval state of Eastern Slavs. Established by the Slavic with the help of the Varangian squads whose force was used to integrate separate tribes and their lands into one powerful state. Varangian princes, who ruled Rus from its first years were gradually assimilated by natives, but the dynastystarted by semy-legendary Ririk survived and continued to govern their separate principalities even after the collapse of Rus. At an early stage of its existence Rus destroyed such powerful states as the Khazar Khaganate and Old Great Bulgaria. Rus princes successfully fought against the Byzantine Empire, whose emperors had to pay tributeto them. Rus' finally disintegrated into separate principalities. In the reign of Volodymyr the Great (980-1015) the Kyivan State almost finished its expansion. It occupied the territory from Peipus, Ladoga and Onega lakes in the north to the river Don, Ros, Sula, Southern Bug in the south, from the Dniester, the Carpathians, the Neman, Wes...

    At the end of the 15th century, the groups of warriors who called themselves Cossacks appeared on the territory between the borders of Lithuania, Muscovy and the Crimea, in the "wild steppes" of Zaporizhia. From the 16th century the Sich became their military centre. Zaporizhian Cossacks participated in the wars on the side of the Commonwealth: the Livonian War (1558-1583), the Polish-Muscovite War (1605-1618), Khotyn war (1620-1621), and Smolensk war (1632-1634). Cossacks also organized their own campaigns in Moldavia, Muscovy, and Crimea, on the Black Sea coast of Bulgaria and in Asia Minor for looting. They willingly became mercenaries, particularly during the Thirty Years' War(1618-1648). Due to the legal and social oppression of the nobility Cossacks repeatedly revolted. The largest rebellions were raised under the guidance of: Kosynskiy (1591-1593), Nalyvaiko (1594-1596), Zhmaylo (1625), Fedorovych (1630), Sulima (1635), Pavlyuk (1637) and Ostryanin (1638). Cossacks again and...

    In 1917 an independent Ukrainian People's Republic was established. The Red Army freed it and made it into the Ukrainian Soviet Socialist Republic. Soviet Russia in the 1920s encouraged the Ukrainian language and Ukrainian culture. In the 1930s this policy changed to making the Ukrainians into Russians. There were mass repressions of Ukrainian poets, historians and linguists. As in other parts of the Soviet Unionmillions of people starved to death in 1932 and 1933. During the first years of World War II Ukrainian nationalists collaborated with Nazis against Soviet Union hoping to reestablish Ukrainian independence or to get autonomy under the authority of Germany. Nationalists took part in mass murders of Jews, Roma people and other victims of Nazi regime. However hopes of independence was ruined and Ukrainian nationalists created Ukrainian Insurgent Army which fought against Nazi Germany but against the Soviet Union (mainly Soviet partisans) for the most part. They failed to get in...

    President elections: 1 December 1991, July 1994, October-November 1999, October-December 2004, January 2010 Parliament elections: March 1994, March 1998, March 2002, March 2006, September 2007 (prematurely), October 2012 Constitution of Ukraine was adopted by Parliament (Verkhovna Rada) 28 July 1996 with changes 8 December 2004. The political demonstrations in autumn-winter 2004 after the Presidential elections gathered millions of people all over the country. On November 26, 2004, Victor Yuschenko lost the Ukrainian presidential election (Viktor Yanukovych was declared winner). However, Yuschenko and his followers argued that the election had been corrupted. They argued that the election results had been falsified by the Ukrainian government, in support of the opposing candidate Victor Yanukovych. They organized political demonstrations in autumn-winter 2004 that gathered millions of people all over the country. They called the demonstrations The Orange Revolution (Ukrainian: Помар...

    • Russian, Romanian, Polish, Slovak, Hungarian
    • 77.8% Ukrainians, 17.3% Russians, 4.9% others and unspecified
  8. Ukrajina — Vikipedija, slobodna enciklopedija

    sr.wikipedia.org › sr-el › Украјина
    • Poreklo Imena
    • Geografija
    • Istorija
    • Administrativna Podela
    • Stanovništvo
    • Kultura
    • Sport
    • Literatura
    • Spoljašnje Veze

    Reč Ukrajina je slovenskog porekla i prvobitno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom, krajinom. Divlje polje tradicionalno istorijsko i srednjovekovno ime. Osmanlijsko je bio Jedisan. A rusko je Novorusija. Najverovatnije reč potiče od indoevropskog korena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki lingvistismatraju da se reč može tumačiti kao „najudaljeniji prostor“ ili „pogranično područje“, dok drugi reč dovode u vezu sa „rodnim krajem“ ili „vlastitom, svojom zemljom“. Prvi put ime Ukrajina se spominje 1187. godine u Kijevskom letopisu, u kome autor piše o smrti perejaslovskog kneza. ("I plakaše za njim svi Perejaslavci a zbog njega se i Ukrajina u crno obavije). Otada će se naziv često javljati i u drugim letopisima u kojima će reč uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u Kijevu. Od 10. veka postoji Kijevska Rusija, na toj teritoriji.Do sredine 17. veka gospodarili su njom Mongoli, Litvanija i Poljska. Posle uspešne po...

    Položaj

    Ukrajina se na kopnu graniči sa 7 evropskih država s ukupnom dužinom granice od 4.663 km: sa Rusijom (1.576 km), Belorusijom (891 km), Poljskom (526 km), Slovačkom (97 km), Mađarskom (103 km), Rumunijom (531 km) i Moldavijom(939 km).

    Geologija i reljef

    Ukrajina se odlikuje raznovrsnim geografskim i klimatskim uslovima. Njen središnji deo zauzimaju stepe isprekidane niskim visoravnima i slivovima reka, naročito nizijom i visoravni reke Dnjepar. Na severu Ukrajinu od Belorusije dele močvare reke Pripjat. Južni deo obuhvata obalnu nizinu duž Crnog i Azovskog mora, dužina iznosi 2.782 km. Istočna Ukrajina sastoji se od sleva reke Donjec i zapadnog ruba Srednjoruske uzvisine. Najvažnije su obeležje zapadne Ukrajine prekrasne planine Karpata s na...

    Klima

    Klima u Ukrajini ima pretežno karakteristike kontinentalne klime, izuzev poluostrva Krim na kom je delimično karakteristična i mediteranska klima. Klima u Ukrajini je specifična po tome što temperature leti mogu biti poprilično visoke (i do 30 °C) za podneblje u kojem se nalazi Ukrajina, a razlog tome je blagi uticaj toplije klime koja na kopno pristiže sa Crnog mora. S druge strane, zime su ponekad poprilično hladne (i do -30 °C), često hladnije nego u većini severnijih zemalja Evrope. Razlo...

    Prvi čovek je naselio prostor današnje Ukrajine pre gotovo 300.000 godina. Tripoljska kultura (IV-III vek p. n. e.; bronzano doba), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po celoj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripoljskom zbog naselja Tripolje gde je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripoljci su uzgajali žito, izrađivali glineno posuđe i svrdla kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripoljska kultura se smatra vrhuncem razvoja neolitičkih poljoprivrednih i stočarskih plemena na tlu Evrope. Oko 1500. p. n. e. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se nomadska plemena. Jedno od tih plemena bili su Kimerijci (IX-VIII vek p. n. e.), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo Homer u Odiseji, već i poznati antički autori poput Herodota, Kalimaha, Strabona. Kimerijci su zauzeli značajni prostor između Dnjestra i Dona a naselili su i krimsko poluostrvo. Smatra se da su oni potomci starog iransko...

    Ukrajina je podeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada sa posebnim statusom. Oblasti se dele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina ukrajinskih se oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na koren reči oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina. Jedino se Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u Lucku i Užgorodu ne pridržavaju tog korena. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je Sevastopoljgrad sa posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji.

    Etnički Ukrajinci sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su Rusi 17,3% iza kojih slede Rusini (Zakarpatska oblast) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao deo ukrajinskog etnosa, a njihov rusinski jezik, ukrajinskim dijalektom. U Hrvatskoj i Srbiji (na prostoru AP Vojvodina), Rusini su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su Rumuni i Moldavci (0,8%), Belorusi (0,6%), Krimski Tatari (0,5%), Bugari (0,4%), Mađari, Poljaci (0,4%), Jevreji (0,3%) i Romi.

    Muzika

    Ukrajinska muzika počinje svoju moderniju istoriju od Kijevske Rusije u 9. veku. Njen snažan uticaj vidi se u međunarodnim nadimcima za Ukrajinu :«Zemlja slavuja» i «Slovenska Italija». U tradicionalnoj ukrajinskoj muzici može se primetiti snažan hrišćanski uticaj s obzirom da je srednjovekovna Ukrajina bila hrišćansko središte Istočnih Slovena preko četiri veka. Ukrajinski uticaj primećuje se i u poznatoj klasičnoj ruskoj muzici, posebno kada je reč o muzičarima koji imaju ukrajinsko poreklo...

    Krajem XIX veka sportovi kao što su fudbal, mačevanje, rvanje, gimnastika i ragbisu se raširili Ukrajinom. Tokom sovjetskog perioda izgrađena je sportska infrastruktura koja je omogućila da ukrajinski sportisti budu perjanica reprezentacije Sovjetskog Saveza. Najpopularniji sport u Ukrajini je fudbal. Tokom postojanja Sovjetskog Saveza, fudbaleri iz Ukrajine su činili okosnicu reprezentacije, koja je bila standardni učesnik svetskih prvenstava posle Drugog svetskog rata i osvajač zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1952. i 1988. godine. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, jedini zapaženiji rezultat fudbalske reprezentacije Ukrajine je četvrtfinale na Svetskom prvenstvu 2006. godine. Zajedno sa Poljskom organizovala je Evropsko prvenstvo 2012. godine. Najuspešniji klub u Ukrajini je kijevski Dinamo osvajač Kupa pobednika kupova 1986. godine. Oleg Blohin i Andrij Ševčenkosu neki od najboljih fudbalera iz ove zemlje. U atletici, plivanju i gimnastici ukrajinski sportisti su ostvarili iz...

    Münz, Rainer; Ohliger, Rainer (2003). Diasporas and Ethnic Migrants: German, Israel, and Post-Soviet Successor States in Comparative Perspective. Psychology Press. ISBN 978-0-7146-5232-0.
    Szporluk, Roman (1994). National Identity and Ethnicity in Russia and the New States of Eurasia. M.E. Sharpe. str. 118—. ISBN 978-1-56324-355-4.
    Subtelny, Orest (2000). Ukraine: A History. University of Toronto Press. ISBN 978-0-8020-8390-6.
  9. Name of Ukraine - Wikipedia

    en.wikipedia.org › wiki › Name_of_Ukraine

    The name " Ukraine " ( Ukrainian: Україна, romanized : Ukrayina [ʊkrɐˈjinɐ] ( listen), Вкраїна Vkrayina [u̯krɐˈjinɐ]) was first used in reference to a part of the territory of Kyivan Rus in the 12th century. The name has been used in a variety of ways since the 12th century, referring to numerous lands on the border ...

  10. Gospodarstvo Ukrajine – Wikipedija

    hr.wikipedia.org › wiki › Gospodarstvo_Ukrajine

    Gospodarstvo Ukrajine trenutačno je rangirano na 44. mjestu u svijetu prema nominalnom BDP-u iz 2008. godine, uz ukupni nominalni BDP od 179.725 USD te BDP-u od 3.920 USD po stanovniku. Ukrajinsko gospodarstvo je uz rusko predstavljalo glavnu gospodarsku komponentu u bivšem Sovjetskom Savezu, kako u industriji, tako i u poljoprivredi.

  11. People also search for