Yahoo Web Search

  1. Sarajevo - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › Sarajevo

    Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih vakufnama, u vakufnami Mustaj-bega Skenderpašića iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr Hazim Šabanović u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo ...

  2. Sarajevo - Wikipedia

    en.wikipedia.org › wiki › Sarajevo

    Sarajevo is near the geometric center of the triangular-shaped Bosnia and Herzegovina and within the historical region of Bosnia proper. It is situated 518 meters (1,699 ft) above sea level and lies in the Sarajevo valley, in the middle of the Dinaric Alps.

    • 550 m (1,800 ft)
    • BIH-71 000
  3. Kategorija:Sarajevo - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › Kategorija:Sarajevo

    Ova stranica je posljednji put izmijenjena na datum 6 novembar 2017 u 20:27. Tekst je dostupan pod slobodnom licencom Autorstvo-Dijeliti pod istim uvjetima; mogu se primijeniti i dodatni uvjeti.

  4. Sarajevo – Wikipedija

    hr.wikipedia.org › wiki › Sarajevo
    • Zemljopis
    • Povijest
    • Stanovništvo
    • Uprava
    • Promet
    • Komunikacije I Mediji
    • Obrazovanje
    • Kultura
    • Šport
    • Galerija

    Sarajevo je smješteno u središnjoj Bosni i Hercegovini. Obuhvaća više reljefnih tipova: ravnicu u jugozapadnom dijelu grada, blago brežuljkasto zemljište, te visoke planinske predjele. Nadmorska visina se kreće od blizu 500 metara u središtu Sarajeva do više od 2000 metara u Istočnom Sarajevu. Rijeke i manji vodotoci u Sarajevu su: Miljacka, Bosna, Željeznica i Zujevina.

    Povijest Sarajeva u velikoj je mjeri uvjetovana zemljopisnim položajem grada. Plodna ravnica uz obale rijeka Miljacke, Željeznice, Bosne i pritoka, okružena s tri strane visokim i do modernih vremena praktično neprohodnim planinama, bila je idealno mjesto za formiranje utvrđenih naselja, što je u nekim razdobljima bilo itekako bitno. Fortifikacijski, obrambeni objekti i naselja oko njih nastajali su na obroncima tih planina, što potvrđuju i arheološki nalazi iz neolita, brončanog i željeznog doba. Najznačajniji su pronađeni na lokalitetima Debelo brdo i Butmir. U srednjem vijeku formiraju se, uz postojeća, i naselja u samoj dolini, sa svrhom brže i učinkovitije trgovine. U tom je smislu veoma važna uloga dubrovačkih trgovaca, odnosno pogodnosti koje je za obje strane donio trgovački sporazum s ondašnjim Dubrovnikom. Biskup Ponza je 1238. godine sagradio u mjestu Brdu kod Vrhbosne katedralu sv. Petra i Pavla i uz katedralu kaptol. Time je naselje na mjestu današnjeg Sarajeva tri stol...

    Prema popisu stanovništva 2013. godine, Grad Sarajevo ima 275.524 stanovnika, od toga 271.194 stanovnika u naseljenom mjestu Sarajevo.

    Do rata 1992. - 95., Grad Sarajevo pokrivao je ozemlje gradskih općina: Centar, Ilidža, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad, te prigradskih općina: Hadžići, Ilijaš, Pale, Trnovo i Vogošća (cijelo područje 527.049 stanovnika). Nakon rata Grad Sarajevo dobiva status jedinice lokalne samouprave i ulazi u sastav entiteta Federacija BiH. Obuhvatio je općine Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad i federalni dio bivše općine Trnovo. Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su Gradonačelnik, u čijem je djelokrugu rad gradskih službi, te Gradsko vijeće. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine Sokolac 1993. formiran je Grad Istočno Sarajevo, koji je pripao entitetu Republici Srpskoj.Izvršna i zakonodavna tijela vlasti u Istočnom Sarajevu su Gradonačelnik i Skupština grada Istočno Sarajevo.

    Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih cesta povezuje grad s ostalim dijelovima zemlje. Na sjever vodi M5 u pravcu Travnika, Banje Luke i Bihaća, M17 ka Zenici i Doboju, kao i M18 prema Tuzli. Na istok vode M5 prema Višegradu i Goraždu, kao i M19 ka Zvorniku. Na jug vodi M18 preko Foče za Dubrovnik, a na zapad M17 u pravcu Mostara. Od 2003. Sarajevo je povezano autocestom A1 s mjestima Ilijaš, Visoko, Kakanj i Zenica. Planirana europska autocesta, koridor 5c, prolazi kraj Sarajeva povezujući ga s Budimpeštom na sjeveru i s Pločamana jugu. Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu, te su podzemne garaže dosta česta pojava. U vrijeme Olimpijskih igara grad je dobio dio zaobilaznice što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6 km i dva tunela koja su trebala povezati naselja Ciglane i Pofalići, zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 1970-ih u pješačk...

    Kao glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tijekom rata, ali rekonstrukcija je pomogla modernizaciji medija. Internet je ponovo postao dostupan u gradu 1995. Oslobođenje, osnovano 1943., su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Ipak tiražem su ove novine iza Dnevnog Avaza, osnovanog 1995. i Jutarnjih novina. U druge lokalne periodične novine spadaju novine Hrvatska riječ na hrvatskom jeziku i magazin Start, kao i tjednici Slobodna Bosna i BH dani. Bosanskohercegovačka televizija je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Druge stanice u gradu su NRTV "Studio 99", NTV Hayat, Open Broadcast Network, TV Kantona Sarajevo i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput Radija M, RSG, eFM studentskog radija, Radija 202 (do prve polovice 2010.) i Radija BIR. Pored ovih, i Radio Slobodna Europa, kao i nekoliko am...

    Kako su obrti i trgovina bili u vrhu gospodarskih prioriteta grada od njegova osnutka, tako se i početci školstva moraju vezati za ta područja života. Obrazovanje budućih obrtnika i trgovaca, odvijalo se kod istaknutih i dokazanih majstora, a znanja su uglavnom prenošena i testirana u praksi. No, nije zanemarivana ni vjerska poduka, o kojoj su skrb, ovisno o mogućnostima, preuzimale vjerske zajednice. Prednjačila je, po prirodi stvari, najbrojnija islamska vjerska zajednica, koja je imala institucijalno razvijen sustav vjerskog školstva sve do visokoškolskog ranga, što potvrđuje činjenica da je u šesnaestom stoljeću funkcionirala visoka teološka škola sufijske orijentacije, u kojoj je proučavano, uz teologiju i filozofiju i šerijatsko pravo. Spomenuta teološka škola obično se smatra pretečom Sveučilišta u Sarajevu, osnovanog 1949. godine.Devedesetih godina dvadesetog stoljeća Sarajevo je imalo zaokružen školski sustav, od pučkoškolske do sveučilišne razine, a demokratske promjene do...

    Zimske olimpijske igre

    Sarajevo je 1984. bilo domaćin XIV. Zimskih olimpijskih igara, za koje se smatra da su bile najbolje organizirane do tada.

    Športski klubovi

    1. nogomet 2. FK Sarajevo 3. FK Željezničar Sarajevo 4. FK Olimpic Sarajevo 5. FK Famos SAŠK Napredak Hrasnica 6. rukomet 7. RK Bosna 8. RK Željezničar 9. košarka 10. KK Bosna 11. džudo 12. Judo Klub Sarajevo 13. Umjetnicko klizanje 14. Klub sportova na ledu "Unity" 15. MMA "Pretorian"

    Hrasno po noći
    Sinagoga
    Katedrala
    Careva džamija
  5. FK Sarajevo - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › FK_Sarajevo

    FK Sarajevo. 2020/21. Fudbalski klub Sarajevo je nogometni klub iz bosanskohercegovačkog glavnog grada Sarajeva i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. i najuspješniji je klub iz SR Bosne i Hercegovine u ligi bivše SFRJ, osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85.

    • Bordo-Bijeli, Divovi
    • Fudbalski klub Sarajevo
  6. Demographics of Sarajevo - Wikipedia

    en.wikipedia.org › wiki › Historical_population_of

    The biggest ethnic group in Sarajevo are the Bosniaks who, with more than 230,000 people, make up 77.4% of the city. They are followed by the Serbs, of which there are some 35,000 (12% of the city), and Croats with a population of 22,380 (7.5% of the total population). 9,283 people (3.1% of the overall population) are classified as others.

  7. Pruga Šamac – Sarajevo - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › Pruga_Šamac_–_Sarajevo
    • Uskotračna Trasa
    • Izgradnja
    • Vanjski Linkovi

    Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Zajednička vojska Austro-ugarske izgradila je isprva uskotračnu vojnu prugu (njemački: Rollbahnen) od Broda pa do Zenice. Početkom 20. vijeka ova uskotračna pruga nije mogla zadovoljiti zahtjeve, a poboljšanje je bilo 1910. godine otvaranjem 1532 m dugačkog tunela Vranduk. Za vrijeme Drugog svjetskog rata most na Savi između Slavonskog Broda i Bosanskog Broda sa normalnim kolosijekom, bio je srušen. Nova jugoslavenska Vlada odlučila je dionicu pruge Sarajevo – Doboj obnoviti normalnim kolosijekom, te istovremeno povezati i Šamac.

    Izgradnja 242 km duge željezničke trase trajale je manje od osam mjeseci, od 1. aprila do 15. novembra 1947. godine. Na pruzi je postavljeno 302 km kolosijeka, 288 skretnica, devet tunela ukupne dužine 2.267, 107 popratnih zgrada i željezničkih stanica, 17 mostova, od koji 14 preko rijeke Bosne, a po jedan preko Spreče, Lašve i Save. Dužina čeličnih konstrukcija mostova, zajedno sa onim na Savi je 1330 metara. Pruga je građena uz veliko učešće omladinskih radnih brigada, sastavljenih od mladih iz cijele Jugoslavije, kao i stranaca. Ukupan broj omladinaca koji je učestvovao na radu je bio oko 211.381 brigadira svrstanih u 887 omladinskih radnih brigada. Socijalni sastav graditelja pruge je bio: 55.812 radnika, 112.277 seljaka, 34.613 đaka i 8.669 intelektualaca. Na pruzi je istovremeno u toku gradnje radilo 170 inženjera, 157 tehničara i 6.000 raznih stručnih radnika. Za izvođenje ogromnih i složenih radova na izgradnji pruge bilo je potrebno stvoriti detaljan plan razvitka radova i...

  8. Međunarodni aerodrom Sarajevo - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › Međunarodni_aerodrom_Sarajevo
    • Historija
    • kompanije I destinacije
    • također Pogledajte

    Početak

    Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik Aeroput otvara redovnu liniju povezujući Beograd i Podgoricu preko Sarajeva. Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i Zagreb preko Sarajeva, Splita i Rijeke. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na Dubrovnik. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeropu...

    Razvoj u 2000tim

    2004. godine, 397.000 ljudi prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo. Samo osam godina prije, 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 ljudi. Dana 18. oktobra 2005. godine, Paddy Ashdown, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u Alija Izetbegović International Airport po Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik podvukao je da takvo preimenovanje aerodroma može podrivati proces pomirenja...

    Od Dejtonskog sporazuma, Sarajevski aerodrom je postao međunarodni aerodrom. Današnje avio-kompanije, koje lete za Sarajevo, su: Adria Airways, Austrian Airlines, Lufthansa, Jat Airways (danas Air Serbia), Croatia Airlines, Turkish Airlinesi ostali.

  9. sarajevo wikipedia bosanski - Yahoo Search Results

    search.yahoo.com › tablet › s

    Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i zauzima površinu od 141,5 km 2.Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj Sarajevskoj kotlini, koja se pruža od istoka prema zapadu i završava u Sarajevskom polju, okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu.

  10. FK Željezničar Sarajevo - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › FK_Željezničar_Sarajevo
    • Historija
    • Evropski nastupi
    • Stadion
    • Navijači
    • Trenutni Sastav
    • Vanjski Linkovi

    Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu

    Željezničar je osnovan 15. septembra 1921. godine od strane radnika Željezničke radionice na inicijativu Dimitrija Dimitrijevića. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa m...

    Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza

    Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: Troja, Šparta, Barakohba. Ekipu je vodio Silvio Alkalaj. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 p...

    Oduzimanje najboljih igrača

    Početkom Drugog svjetskog rata zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub Torpedo (kasnije Sarajevo) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Tor...

    Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - kupa UEFA. U prvom kolu je izbačen belgijski Club Brugge ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali Bologna, škotski St. Johnstone, da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog Ferencvarosa. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili Josip Bukal sa 7 golova i Edin Sprečosa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom Ivice Osima bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim Slivenom Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u Sarajevu doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski Sion. Nakon pobjede na Grbavici od 2-1, u drugo...

    Željezničar od 1953. godine svoje domaće utakmice igra na stadionu Grbavica u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od 1968. do 1976kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.449 sjedećih mjesta.

    Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na stadionu JNA pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u Beogradu 1981, ovaj put na Marakani u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača Veležai Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke (Partizan, Crvena zvezda, Dinamo, Hajduk), Veleža, kao i protiv gradskog rivala Sarajeva. U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je Dževad Begić-Đilda, heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posj...

    Posljednja izmjena: 21. juni 2021. Napomena: Zastave pokazuju reprezentaciju kao što je definisano pravilima podobnosti FIFA-e. Igrači mogu imati više od jednog ne-FIFA-inog državljanstva.

  11. People also search for