Search results
Na tom je jeziku tokom 18. i 19. vijeka stvorena osnova za savremenu srpsku kulturu. Tokom prve polovine 19. vijeka, uz pomoć tadašnjih vrhunskih filologa , kao što su braća Grimm , austrijskih vlasti, Vuk Stefanović Karadžić je napravio reformu pisma i pravopisa, praveći veliki rez između dotadašnje slavenosrpske kulture i novog ...
Vuk Stefanović Karadžić ( Tršić, kod Loznice, 6. novembar 1787 — Beč, 7. februar 1864) [1] bio je srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik. Stefanović Karadžić je najznačajniji srpski lingvista XIX veka, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina i pisac prvog rečnika srpskog jezika. [2]
Jovan Cvijić (Loznica, 11. oktobar 1865 — Beograd, 16. januar 1927) bio je srpski geograf, naučnik, univerzitetski profesor i akademik.Osnivač je Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu.
Miroslavljevo jevanđelje (12. vek) Srpska pismenost obuhvata sve oblike pismenosti, odnosno upotrebe raznih pisama i pisane reči na srpskom jeziku, od najranijih početaka do savremenog doba. U tom smislu, istorija srpske pismenosti predstavlja sastavni deo kulturne istorije srpskog naroda, sa posebnim značajem za istoriju srpske ...
Latinizacija srpskog jezika ili romanizacija srpskog jezika predstavlja uvođenje latiničnog pisma u srpski jezik. Današnji srpski jezik se piše pomoću dva pisma, srpskim ćiriličnim pismom, koje je varijacija ćiriličnog alfabeta i srpskim latiničnim pismom, koje je varijacija latiničkog pisma. Srpski jezik je dobar primjer dijagrafije.
Nov 29, 2020 · Wikipedia na srpskom jeziku broji više od 640.000 članaka i na listi svih Wikipedia trenutno zauzima 20. mesto. To je rezultat rada brojnih volontera, učenika i studenata, institucija kulture, zavoda i udruženja u cilju promovisanja obrazovanja i podizanja svesti o njegovom značaju, koje okuplja Wikimedia, udruženje za prikupljanje i ...
Glas je najmanja jedinica u govoru. U svakodnevnom jeziku glas označava najmanju jezičku jedinicu, koja se beleži slovom . Lingvistički termin glas ima drugačije značenje i označava proizvod ljudskih govornih organa. Glas ili fon je govorna realizacija foneme, koja je najmanja jezička jedinica i koja je apstraktna.