Yahoo Web Search

  1. Japan - Wikipedia

    sh.wikipedia.org › wiki › Japan

    Japan je planinska zemlja, budući da oko 80% površine čine planine. Oko 66% površine prekriveno je šumama. Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Japan je deseta zemlja svijeta po broju stanovnika s nešto manje od 128 milijuna, od kojih 99% čine Japanci.

    • 37.6, srednji • 76.
    • 0.912, jako visok • 10.
  2. Japan – Wikipedija

    hr.wikipedia.org › wiki › Japan
    • Izvorno Ime
    • Povijest
    • Zemljopis
    • Klima
    • Politika I Organizacija Vlasti
    • Vanjska Politika I Vojska
    • Gospodarstvo
    • Stanovništvo
    • Kultura

    Japanska riječ za Japan je Nippon ili Nihon, a puni naziv je Nihon no Koku i doslovno znači "Zemlja gdje izlazi sunce". Češće se koristi naziv Zemlja izlazećeg sunca. Sama riječ dolazi iz kineskogjezika i riječi Jih Pen. Japansko ime Nippon koristi se u službene svrhe, uključujući: novac, poštanske marke i međunarodne sportske događaje. Nihon se povremeno koristi u Japanu u svakodnevnom govoru. Ranu mandarinsko kinesku riječ za Japan je evidentirao Marko Polo kao Cipangu. Ipak, kantonski naziv za Japan, iz kojeg se vjerojatno rodila riječ Japan, je Jatbun. U Malay kantonskom riječ postaje Japang i s tom riječi su se susreli portugalski trgovci u Malacci u 16 st. Smatra se da su portugalski trgovci donjeli tu riječ u Europu. Ta je riječ prvi put evidentirana u Engleskoj 1577. god. u gramatičkom pravopisu kao Giapan. U Engleskoj službeni naziv je Japan. Od 1868., od Meiji reformi do kraja Drugog svjetskog rata 1945. naziv države je Japansko Carstvo (jap. Dai Nippon Teikoku, doslovno V...

    Podrobniji članak o temi: Povijest Japana Japanski povjesničarijapansku povijest dijele na sljedeći način: Jomonsko razdoblje (Jomon jidai), od oko 10.000 pr. Kr. do otprilike 300. pr. Kr. Razdoblje je dobilo ime po ukrasima na predmetima koji su pronađeni iz tog doba. Razdoblje Yayoi (Yayoi jidai) počelo je oko 300 pr. Kr. a završilo oko 300. godine. Yayoi kultura je dobila ime po istoimenom kvartu u Tokijugdje supronađeni predmeti toga razdoblja. Razdoblje Yamato (Yamato jidai), trajalo je od 300. – 710. godine. Ovo je razdoblje stvaranja prve prve države na japanskom tlu. Prva japanska država formirala se u trokutu današnjih gradova Kyoto-Nara-Osaka, a tada se to područje zvalo "dolina Yamato" po plemenukoje stvorilo dominaciju nad drugim grupacijama i zajednicama koje su tada egzistirale na tom području. Yamato razdoblje neki nazivaju Kofun, po ogromnim grobnim humcima tadašnjih careva. Razdoblje Asuka počelo je oko 550. god. kada je grad Asuka postala carska prijestolnica. Razd...

    Podrobniji članak o temi: Zemljopis Japana Japan je otočna zemlja i proteže se uzduž istočne (pacifičke) obale Azije. Glavni otoci od sjevera prema jugu su Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu. Osim njih, Japansko otočje obuhvaća oko 6852 manjih otoka. Honshu- u prevodu "glavno kopno" ističe se veličinom i razvijenošću dok tu i živi preko 80% stanovništva i smještena glavnina industrijskih regija. U sastav ulaze i dva niza vulkanskih otoka na jugu: Ryu Kyu na jugozapadu s najvećim otokom Okinavomte otočje Bonin i Vulkanski otoci na jugoistoku. Za Japan kao otočnu zemlju i njen daljnji razvoj izuzetno je važna dobra prometna povezanost brojnih otoka. Veća gradska središta međusobno su dobro povezana brzim cestama i željeznicama, dok su otoci spojeni mostovima i tunelima. 1. površina: 377.835 km² (uključujući 3.091 km² teritorijalnih voda) 2. obala: 29.751 km 3. najviši vrh: planina Fuji(3.776 m) 4. najniža točka: Hachiro-gata (-4 m) Oko 73% zemlje je brdovito. Najveći planinski lanac j...

    Japan ima umjerenu klimu i 4 izrazita godišnja doba, ali zbog velike izduljenosti pojavljuju se klimatske razlike između sjevera i juga: klima varira od regije do regije krajnji sjever je zimi vrlo hladan gdje su zime veoma hladne i s puno snijega dok su ljeta svježa hladna snježno-šumska ili borealna klima, dok krajnji jug ima suptropsku klimus vrućim ljetima te velikom količinom padalina u kišnoj sezoni. Na klimu osim toga utječu sezonski vjetrovi koji pušu s kontinenta prema oceanu zimi i u obratnom smjeru ljeti. Dakle modifikator klime su : 1. Kuroshio-topla morska struja iz suptropskih područja i utječe na klimu jugoistočnog Japana. 2. Ojashio-hladna morska struja koja donosi guste magle i snježne padaline. Kasni lipanj i rani srpanj su kišno razdoblje (osim u Hokkaidu), kada se nad Japanom nalazi sezonska kišna fronta (baiu zensen). U kasno ljeto i ranu jesen se iz tropskih područja niskog tlaka iznad ekvatora razvijaju tajfunii prolaze od jugozapada prema sjeveroistoku, često...

    Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Careva uloga je ceremonijalna te on nema stvarnu vlast. Prema japanskom ustavu car je simbol države i narodnog jedinstva. Sadašnji car je Naruhito. Zakonodavna grana vlasti u Japanu je dvodomni parlament, Kokkaikoji se sastoji od Zastupničkog doma (jap. Shūgiin) i Vijećničkog doma (jap. Sangiin). Zastupnički dom se sastoji 480 članova koji se biraju na općim izborima svake 4 godine te je parlamentarni dom s većim ovlast. Članove Vijećničkog doma se bira na općim izborima svakih 6 godina te ih ukupno ima 242. Pravo glasa imaju svi građani stariji od 20 godina. Konzervativna Liberalna demokratska stranka (LDP) je na vlasti skoro bez prekida od 1955. godine. Iznimka je 1993. godina, kad je na vlasti bila koalicijska vlada sastavljena od opozicijskih stranaka. Današnji premijer Taro Aso je iz stranke LDP. Najveća opozicijska stranka je socijalno liberalna Demokratska stranka Japana. Kabinet je izvršna grana v...

    Japan ima neriješene teritorijalne sporove oko južna četiri otoka Kurilskog otočja (koji su pod vlašću Rusije), kao i Liancourt Rocks (korejski Dokdo, japanski Takeshima), pod vlašću Južne Koreje, i otočja Senkaku (kineski Diaoyutai), na kojeg pravo polažu i Kina i Tajvan.

    Glavni članak: Japansko gospodarstvo Japan je visokorazvijena zemlja premda ne pripada zemljama najranije industrijalizacije. Japansko gospodarstvo je po nominalnom BDP-u drugo na Svijetu s više 4623 milijardi USD-a u 2007. godini. Po Paritetu kupovne moći BDP-a gospodarstvo je treće iza SAD-a i Kine. Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Japan najviše izvozi u SAD 22,8%, Europsku Uniju 14,5%, Kinu 14,3%, Južnu Koreju 7,8% te Tajvan 6,8%. Automobili, elektronički uređaji i strojevi su glavna izvozna roba. Najviše uvozi iz Kine 20,5%, SAD-a 12,0%, Europske unije 10,3%, Saudijske Arabije 6,4%, Ujedinjenih Arapskih Emirata 5,5% i Australije 4,8%. Zbog nedostatka prirodnih bogatstava gotovo sve sirovine mora uvoziti. Uvoze se strojevi, fosilna goriva, hrana, posebice meso, tekstil i sirovineza potrebe industrije. Japanci su mjesto u gospodarskom vrhu svijeta postigli svojom marljivošću, izuzetnom radnom disciplinom, izvrsnim organizacijskim sposobnostima. U razdoblju počet...

    S blizu 130 milijuna stanovnika Japan je deseta zemlja svijeta. Po sastavu stanovnika je vrlo homogeno zbog stroge politike doseljavanja, odnosno 99% su Japanci, narod koji pripada mongolskoj rasi. Oko 15 000 pripadnika naroda Ainu, za koje se smatra da su prastanovnici Japana i koji su se na S povlačili pred doseljenicima s kontinenta, živi na Hokkaidu, drugdje su nestali miješanjem. Od ostalih naroda najbrojniji su Korejci, potomci doseljenika (često prisilnih) iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, zatim Kinezi, Filipinci, Brazilci, Amerikanci. Službeni jezik je japanski, koji pripada altajskoj skupini jezika (srodan korejskom), a među mnogobrojnim dijalektima potkraj 19. stoljećaza standardni jezik određen je tokijski. Piše se kombinacijom kineskih znakova (pismo preuzeto u 4. st.; dotad japanski jezik nije imao pisanu formu) i dvaju slogovnih pisama (hiragana i katakana) nastalih u 9. stoljeću. U školama se uči i pisanje japanskog jezika latiničnim pismom. U japanski jezik p...

  3. Japan - Wikipedia

    bs.wikipedia.org › wiki › Japan

    Japan je arhipelag koji se sastoji od 4.000 ostrva od kojih su najveća Hokaido, Honšu, Kjušu i Šikoku. Područje Japana je tektonski izrazito dinamično. Najviši vrh je Fudži (3.776 m). Japan je na prvom mjestu u svijetu, po prisutnosti vulkana. Tamo su registrovana 94 vulkana, sa 1,274 registrovane erupcije.

  4. Јапан — Википедија

    sr.wikipedia.org › wiki › Јапан

    Јапан ( јап. 日本; Nihon или Nippon ), познат и као Држава Јапан ( јап. 日本国; Nippon-koku или Nihon-koku), унитарна је парламентарна уставна монархија у источној Азији. Острвска је држава која се налази у Тихом ...

  5. Википедија

    sr.wikipedia.org › wiki › Главна_страна

    Операција Стрела је агресивна војна операција, садржана у скупу нападачких борбених дејстава ОВК потпомогнутих снагама албанске војске и НАТО, а против јединица Војске Југославије у периоду од 26. маја до 10. јуна 1999.

  6. Tokio – Wikipedija

    hr.wikipedia.org › wiki › Tokio
    • Zemljopisne Odrednice
    • Povijest
    • Stanovništvo
    • Obrazovanje
    • Vanjske Poveznice

    Leži u Tokijskom zaljevu, na srednjem dijelu istočne obale otoka Honshu, na ušću rijeke Sumida. Glavni dijelovi Tokija su Ginza, Shinjuku i Odaiba.

    Tokio je u početku bio maleno ribarsko selo po imenu Edo. Postao je glavni grad Japana u drugoj polovini 19. stoljeća tijekom revolucije Meiji i svrgavanja šogunata, nakon što se car preselio u Carsku palaču. Tada je i promijenjeno ime iz "Edo" u "Tokio". Prije toga, glavni grad Japana je bio Kyoto. Inače, riječ Tokio na japanskom znači "Istočna prijestolnica". Nakon katastrofalnog potresa 1923. u kojem je stradalo 700 000 kuća i poginulo oko 140 000 ljudi počela je gradnja modernog Tokija po američkom uzoru, s prostranim ulicama i neboderima. Tokio se dijeli na Donji (Shitamachi) i Gornji grad (Yamanote). Između tih dvaju dijelova nalazi se stara gradska jezgra. Nakon što su Amerikanci bombardirali Tokio u Drugom svjetskom ratu, pri čemu je poginulo oko 80 000 ljudi, grad je ponovo obnovljen.

    Porast stanovnika Tokija je veoma mali, što se vidi iz činjenice da je 2005. Tokio imao 35,2 milijuna stanovnika (uključujući i okolicu), a znanstvenici pretpostavljaju, uzimajući u obzir porast stanovništva između 2005. i 2008., da će 2015. godine imati 35,5 milijuna, dok je npr. Lagos u Nigeriji2005. godine imao 10,9 milijuna stanovnika, a pretpostavlja se da će 2015. godine imati 16,1 milijuna stanovnika.

    U Tokiju je jedno od najpoznatijih svjetskih sveučilišta Todai, čuveno po istraživačkim laboratorijima. Sveučilište Takušoku osnovano je 1900.

    Službena stranica

    1. Službena stranica (engl.) Nedovršeni članak Tokiokoji govori o gradu u Japanu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  7. Karate — Vikipedija, slobodna enciklopedija

    sr.wikipedia.org › sr-el › Карате
    • Istorija
    • Stilovi
    • Karate U pedagogiji
    • Karate Na letnjim Olimpijskim Igrama
    • Spoljašnje Veze

    Ime

    Karatedo (japanski = prazna ruka), ranije se zvalo samo karate, i tako se i dan danas najčešće koristi. Dodatak do dodaje se radi isticanja filozofije karatea i njegovog značaja kao životnog puta. Do tridesetih godina 20. veka karate se na japanskom pisao sa 唐手, što znači kineska ruka. Ova su slova bile navodno u vezi sa Kinom Tang-dinastije (618. do 907. godine). Time je kinesko poreklo ove borilačke veštine bilo ispoljeno u samom imenu. Onda se u Japanu iz političkih razloga (nacionalizam)...

    Poreklo

    Legende govore, da je u 6. veku budistički monah Taiši Bodidarma iz Kanči Purama u južnoj Indiji došao u kineski manastir Šaolin (jap. Šorinji) i tu ne samo osnovao Zen-budizam, nego i monahe uputio u posebna telesna vežbanja kako bi izdržali duga meditiranja. Nastao je šaolinski kungfu (pravilno transkribirano kvanfa, jap. kempo), iz kojeg su se razvili najveći broj kineskih borilačkih veština. Pošto i karate zna za svoje kinesko poreklo, sebe isto rado vidi naslednikom ove tradicije, čija j...

    Iz Kine na Okinavu

    Karate u današnjem obliku nastao je na pacifičkim riukiu-ostrvama, tu posebno na glavnom ostrvu Okinava. Okinava se nalazi oko 600 km južno od japanskih centralnih ostrva u južnokineskom moru i danas je najjužnija japanska prefektura. Još u 14. veku Okinava je, tada jedna samostalna kraljevina, imala tesne trgovačke kontakte sa Japanom, Kinom i Korejom. Urbani centri ostrva, Naha, Šuri i Tomari, bili su značajna trgovačka središta i nudile živi forum kulturne razmene sa kineskim kopnom. Time...

    Postoje četiri tradicionalna stila karatea priznata od Federacije Svih Japanskih Karatedo Organizacija: 1. Šotokan 2. Šito-riu 3. Gođu-riu 4. Vado-riu Stilovi koji ne pripadaju ovim školama ne smatraju se automatski „nelegitimnim“, već samo nisu tradicionalni, ali je većina pod velikim uticajem jednog ili više tradicionalnih stilova. Vodeći stilovi u Srbiji i Republici Srpskoj su: 1. Šotokan 2. Fudokan Pored njih postoje i manje poznati stilovi: 1. Šureiho

    Karate spada u bazične sportove i njim mogu da se bave deca uzrasta.od 4 godine pa na više. Karate utiče na bio-psiho-fizički razvoj deteta i to podjednako. Uvođenjem karate sekcije u Osnovne škole realizuju se osnovni ciljevi i zadaci koji su podeljeni u dve grupe: 1. Biološki zadaci kojim ostvarujemo harmonični telesni rast i razvoj, pravilan razvoj motorike i koordinacije pokreta, pravilno držanje tela i pomoć u prevenciji telesnih deformiteta, razvijanje pokretljivosti, elastičnosti, brzine, snage, eksplozivnosti, preciznostii kontrole) 2. Pedagoški zadaci su sačinjeni iz nekoliko segmenata i njih čine 2.1. Obrazovni zadaci kojim podstičemo i razvijamo motorička umenja vežbača i sticanje teorijskog znanja kako bi pravilno uradili određeni pokret. Ovi zadaci se prilagođavaju uzrastu vežbača i njihovim motoričkim sposobnostima. 2.2. Vaspitni zadaci kojima utičemo na razvijanje samokontrole, svesne discipline, fer-pleja, upornosti, istrajnosti, doslednosti. 2.3. Socijalni zadaci ko...

    Karate će debitovati na Letnjim olimpijskim igrama 2020. godine u Japanu u Tokiju. U olimpijskom karateu takmičari će nastupiti u dva događaja, Kumite i Kata. Šestdeset takmičara iz celog sveta takmičiće se u takmičenju Kumite, a dvadeset u konkurenciji Kata. U oba takmičenja ravnomerno će biti zastupljen broj muškaraca i žena. U septembru 2015. karate je uvršten u uži izbor sportova, uz bejzbol, softbol, skejtboard, surfovanje i sportsko penjanje, koji će se razmatrati za uključivanje u letnje olimpijske igre 2020 , a u junu 2016. godine, izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) najavio je da će podržati predlog da se u Igre 2020. uključe svi sportovi koji su ušli u uži izbor. Konačno, 3. avgusta 2016. svih pet sportova (računajući bejzbol i softball zajedno kao jedan sport) odobreno je za uključivanje u olimpijski program 2020.

  8. Japanski jezik – Wikipedija

    hr.wikipedia.org › wiki › Japanski_jezik
    • Pismo
    • Fonologija I Izgovor
    • Gramatika

    Pismo su Japanci preuzeli od Kineza u 5. stoljeću. Za ideografske kineske znakove zvane kanđi (漢字) razvili su vlastiti sustav čitanja i iz njih razvili dva fonemska pisma, hiraganu (ひらがな, hiragana) i katakanu (カタカナ, katakana). Svako od tri pisama ima svoje mjesto i način uporabe. Dok se pojedini kanđiji ili skupine kanđija upotrebljavaju za zapisivanje imenica i korijena glagola, hiragana se rabi u kombinaciji s kanđijima za zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva, i sl.), gramatičkih riječi (veznici, čestice, itd.) i japanskih riječi za koje kanđiji ne postoje ili ih se u praksi namjerno izbjegava (npr. kod pokaznih zamjenica, ustaljenih pozdrava, nekih često glagola koji se često upotrebljavaju, ...). Katakanom se pišu strane riječi i onomatopejski izrazi, a ponekad se upotrebljava i za naglašavanje pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim ta tri pisma, povremeno se rabi i latinica (ローマ字, romađi), uglavnom za kratice...

    Japanski jezik ima pet samoglasnika. Prilično su bliski hrvatskima, s iznimkom nezaobljenog [ɯ] umjesto zaobljenog /u/. Taj glas se izgovara slično njemačkom [ü͍]. Suglasnici koji ne postoje u hrvatskom fonološkom sustavu su [ɕ], bezvučni alveopalatalni frikativ koji se izgovara kao meko /š/, [ɸ], bezvučni dvousneni frikativ koji zvuči kao glas između /f/ i /h/, [ɺ], odnosno [ɾ] najbliži su našem /r/, ali prvi je sličan kombinaciji glasova /r/ i /l/ (/l/ ne postoji kao zaseban fonem u japanskom jeziku), dok je drugi najbliži kombinaciji /r/ i /d/. Oba su klasificirana kao alveolarni dotačnici (tap ili flap na engleskom), a [ɺ] je lateralan, poput glasa /l/. Hrvatski glas /r/, za razliku od toga, u standardnom jezikuspada u drhtajne glasove (trill). Glas /n/ se izgovara kao /m/ ispred dvousnenih suglasnika /b/, /p/ i /m/, a ispred /k/, /g/ i /n/ se izgovara [ŋ] te postaje velarni nazal. Glasovi /y/ i /w/ izgovaraju se slično engleskim varijantama, kao u riječima you odnosno we. U mod...

    Osnovna značajka japanske gramatike je "subjekt – objekt – predikat" (SOP) struktura rečenica, za razliku od većine indoeuropskih jezikakoji imaju strukturu "subjekt – predikat – objekt" (SPO). Osim toga postoje samo dva osnovna glagolska vremena, prošlost i sadašnjost (koja se ponekad naziva i "ne-prošlost", zbog činjenice da se upotrebljava i za izražavanje budućnosti). Imenice nemaju spola niti broja. Pravila za konjugaciju glagola i pridjeva relativno su jednostavna i skoro uopće nemaju iznimki, a deklinacije imenica ne postoje. Japanski spada u aglutinativne jezike, što znači da gramatički nastavci slijede jedan iza drugog nakon osnove, gdje svaki od njih izražava pojedinačno značenje. Na primjer, poseban nastavak za željni oblik, negaciju i prošlost "sljepljuju" se na osnovni glagolski oblik, kao u 帰りたくなかった (nisam/nije se želio/la vratiti). Nepostojanje roda i broja uzrokuje višeznačnost iskaza ako ga gledamo izvan konteksta. Ipak, padež ili točnije uloga riječi obilježava se...

  9. Serbian Wikipedia - Wikipedia

    en.wikipedia.org › wiki › Serbian_Wikipedia

    The Serbian Wikipedia (Serbian: Википедија на српском језику, Vikipedija na srpskom jeziku) is the Serbian-language version of the free online encyclopedia Wikipedia.

  10. Марс — Википедија

    sr.wikipedia.org › wiki › Марс

    Марс. Овај чланак је о планети Сунчевог система. За бога у римској митологији, погледајте Марс (бог). За друге употребе, погледајте Марс (вишезначна одредница). 0,17 ( геом.) Марс је четврта ...

  11. People also search for