Yahoo Web Search

  1. About 44,900 search results
  1. sh.wikipedia.org › wiki › SrbijaSrbija - Wikipedia

    Srbija je činila, zajedno sa Crnom Gorom - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Od 2003. Srbija je sastavni deo Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Dana 21. maja 2006. godine, održan je referendum na kome su se građani Crne Gore izjasnili za nezavisnost. Od 5. juna 2006. godine Republika

  2. hr.wikipedia.org › wiki › SrbijaSrbija – Wikipedija

    • Povijest
    • Zemljopis
    • Stanovništvo
    • Politički Ustroj
    • Pravni Sustav
    • Oružane Snage Republike Srbije
    • Upravna Podjela Države
    • Gospodarstvo
    • Kultura
    • Srpsko-Hrvatski Odnosi

    Prapovijest

    Krajem ledenog doba, tokom holocena, velike promjene klime ali i flore i faune, dovele su do stvaranja ljudskih zajednica koje će stvoriti jednu od najkompleksnijih prapovijesnih kultura, kulturu Lepenskog Vira. Karakteriziraju je naseobine građene po utvrđenom pravilu, sa sprovodima unutar njih i karakterističnim kućama trapezaste osnove, usavršena izrada alata i oružja, a smatra se da je u njoj postojala društvena hijerarhija i privatna svojina, kao i razvijena religija (sa kultnim mjestima...

    Stari i srednji vijek

    U starom vijeku teritorij Srbije bio je rimska provincija Mezija, dok su se na području današnje Vojvodine nalazili dijelovi Panonije i Dacije. Srbi su naselili to područje u 7. stoljeću, u 8. su osnovali prvu državu te u 9. primili kršćanstvo. Prvi srpski poznati knez zvao se Višeslav, rodonačelnik dinastije Višeslavovića, koja je vladala Srbijom od 750. do 959. Prve sukobe Srbi su imali s Bugarima. Od 1085. do 1106.Srbijom upravlja dinastija Vukanovića, čiji je rodonačelnik veliki župan Vuk...

    Rani novi vijek

    Srbija je pala pod vlast Osmanskog carstva 1459., nakon čega slijedi postupno iseljavanje Srba i Vlaha u Bosnu i granične predjele Hrvatske. Zbog turske najezde i nasilja nad domaćim kršćanskim stanovništvom, hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. daje dozvolu Srbima nastaniti se u Habsburškoj monarhiji, što je prouzročilo prvu seobu Srba pod patrijarhom Arsenijem III. Čarnojevićem 1690. Do druge seobe Srba došlo je nakon Požarevačkog mira 1739. pod patrijarhom Arsenijem IV. Jovanovićem Š...

    Reljef

    Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: Panonska nizina, brežuljkasti predjeli s nižim planinamai nizinskim proširenjima, te planinsko-kotlinsko područje. Panonska nizina zauzima 29 % teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja: Fruška gora (538 m) i Vršačke planine(639 m). Južno od Save i Dunava prevladava brdovito područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područj...

    Tlo

    Posljedica složene geološko-litološke podloge, različitog stupnja okomite raščlanjenosti reljefa i klimatskih specifičnosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemljišta. Područje Vojvodine nalazi se većinom na visokoplodnom černozemom, a područja uz rijeke i rubna područja Banata uz granicu s Rumunjskom na ritskoj crnicii aluvijalnom zemljištu. Sjeverozapadni dio središnje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemljišta i eutrična smeđa tla (gajnjače). Na pomoravskom području p...

    Vode

    Rijeke Srbije najvećim dijelom pripadaju Crnomorskom slivu, a sve vode tog toka okuplja Dunav. Vode s većeg dijela metohijskog područja pripadaju Jadranskom slivu, a krajnji jugoistočni dijelovi Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588 km), Sava (206 km), Tisa (168 km), i dijelom Velika Morava. Ostale veće rijeke Srbije su: Zapadna Morava (308 km), Južna Morava (295 km), Ibar (272 km), Drina (220 km) i Timok (202 km). Najveće jezero u Srbiji, Đerdapsko jezero, nalazi se na gr...

    Razmještaj i sastav stanovništva

    Srbija ima prema zadnjem popisu iz 2002. godine 7 498 001 stanovnika i spada u srednje naseljena europske države s prosječnom gustoćom naseljenosti od 111 st/km2. U glavnom gradu živi 20 % ukupnog stanovništva. Od ukupnog broja stanovništva 56 % je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). Voj...

    Demografska povijest

    1. 1991. 9.778.991 st. (Srbi 65,9 %, Albanci 17,1 %, Mađari 3,5 %, Muslimani 2,5 %, Romi 1,4 %, Crnogorci 1,4 %, Hrvati1,1 % i drugi) 2. 1981. 9.313.676 st. (Srbi 66,4 %, Albanci 14 %, Mađari 4,2 %, Muslimani 2,3 %, Hrvati 1,6 %, Crnogorci 1,6 %, Romi1,2 % i drugi) 3. 1971. 8.446.591 st. (Srbi 71,2 %, Albanci 11,7 %, Mađari 5,1 %, Hrvati2.2 %) 4. 1961. 7.642.227 st. (Srbi 74,6 %, Albanci 9,2 %, Mađari 5,9 %, Hrvati2.6 % i drugi) 5. 1953. 6.979.154 st. (Srbi 73,8 %, Albanci 8 %, Mađari6,3 %) 6...

    Narodnosni sastav

    Većinsko dvotrećinsko stanovništvo od Srbijinih devet i pol milijuna stanovnika čine Srbi, dok su jedna trećina nacionalne manjine.

    Srbija je po Ustavu iz 2006. godine koji je najviši pravni akt, unitarna država (postoji samo jedna, centralna vlast koja je nosilac državnog suvereniteta), sa višestranačkim sustavom, neposrednim izborima, garantuje poštivanje ljudskih i građanskih prava i sloboda, kao i podjelu vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska). Ustav iz 2006. godine je razložio vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, gdje je se „odnos triju grana vlasti zasniva na ravnoteži i međusobnoj kontroli“. Narodna skupština je jednodomo predstavničko tijelo i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Srbiji. Skupštinu čine narodni zastupnici, kojih je 250, koji se biraju na neposrijednim izborima na mandat od četiri godine u skladu sa zakonom. Narodna skupština Republike Srbije bira Vladu, kontrolira ju i odličuje o prestanku mandata Vlade i ministara; bira i razriješava sudije ustavnog suda; bira i razriješava Pučkog pravobranitelja; bira i razriješava guvernera Narodne banke Srbije; potvrđuje međunarodne ugovore; rasp...

    Po Ustavu Srbije sudovi su samostalni i neovisni organi vlasti koji štite slobode i prava svih građana Republike Srbije zakonom utvrđena prava pravnih subjekata i osigurava ustavnost i zakonitost. Sudska vlast po Ustavu posve je neovisna od zakonodavne i izvršne vlasti u Republici. Sve sudske odluke se donose u ime građana i zasnivaju se na Ustavu, zakonu, potvrđenom međunarodnom ugovoru i propisima donesenim temeljem zakona. Sudske su odluke obvezne za sve i ne mogu biti dio izvansudske kontrole. Sudske odluke moze preispitati samo nadlezni sud u točno utvrđeno vrijeme i točno utvrđenom postupku. Republički sudovi : Vrhovni kasacijski sud je najviši sud u Republici Srbiji koji neposrijedno viši sud za Privredni apelacijski sud, Prekršajni apelacijski sud i Upravni sud i apelacijske sudove. Vrhovni sud je samostalan i neovisan državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode. Prekršajni apelacijski sud Republike Srbije odlučuje o žalbama na odluk...

    Ministar Obrane – Aleksandar Vulin.
    Načelnik glavnog stožera – Milan Mojsilović.
    Kopnena vojska komandant – Milosav Simović.
    Zračne snage i PZO komandant – Ranko Živak.

    U sastavu Srbije nalazi se jedna autonomna pokrajina – Vojvodina (dok prema Ustavu R. Srbije i Kosovo i Metohija se nalazi u njezinom sastavu i ima status autonomne pokrajine). Srbija bez te pokrajine naziva se "Središnja" ili "Uža Srbija". Uz ovakvu podjelu, postoji podjela na 29 okruga i grad Beograd. Vojvodina ima 7 okruga, te Uža Srbija 17. Okruzi autonomne pokrajine Vojvodine: Sjevernobački okrug, Srednjobanatski okrug, Sjevernobanatski okrug, Južnobanatski okrug, Zapadnobački okrug, Južnobački okrug, Srijemski okrug Okruzi središnje Srbije: Mačvanski okrug, Kolubarski okrug, Podunavski okrug, Braničevski okrug, Šumadijski okrug, Pomoravski okrug, Borski okrug, Zaječarski okrug, Zlatiborski okrug, Moravički okrug, Raški okrug, Rasinski okrug, Nišavski okrug, Toplički okrug, Pirotski okrug, Jablanički okrug, Pčinjski okrug Svaki okrug sastoji se od nekoliko općina koje su podijeljene na mjesne zajednice. Pri ustroju okruga, područja na jugozapadu Srbije s većinskim bošnjačkim st...

    Od Drugog svjetskog rata Srbija se od izrazito agrarne zemlje transformirala u industrijsku zemlju u kojoj su poljoprivreda i rudarstvo zadržali značajnu ulogu. Za vrijeme SFRJ Srbija je bila srednje razvijena zemlja, na razini jugoslavenskog prosjeka, ali s velikim regionalnim razlikama. Tako je najrazvijeniji bio grad Beograd, a najnerazvijeniji Kosmet i općine uz Kosmet i granicu s Crnom Gorom. Srpsko gospodarstvo dodatno je oslabilo poslije raspada SFRJ, a dodatno je uništeno NATO-vim bombardiranjem 1999. godine.Srbijansko gospodarstvo bilo je u kolapsu početkom 1990-ih zbog uvedenih sankcija od strane Vijeća sigurnosti UN-a 1992. radi agresije na Hrvatsku i BiH. Veći dio sankcija je ukinut 1996., 2000., 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizirana trgovina sa SAD-om. Poljoprivreda čini 16,6 % nacionalnog BDP-a, industrija 25,5 % i uslužne djelatnosti 57,9 %. Ukupni BDP-PPP za 2008. je bio oko 79,662 milijarde dolara. Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio oko 10,792...

    Srpska akademija znanosti i umjetnosti(srpski: Srpska akademija nauka i umetnosti) osnovana je u drugoj polovici 19. stoljeća.

    Državni blagdani u Republici Srbiji

    ↑*Ako neki dan padne u nedjelju, prenosi se na sljedeći radni dan

    • 1.82%
    • Beograd
  3. bs.m.wikipedia.org › wiki › SrbijaSrbija - Wikipedia

    Maternji jezik Jezik Broj stanovnika % Srpski [k] 6.330.919 88,09% Mađarski 243.146 3,38% Bosanski 138.871 1,93% Romski 100.668 1,40% Nepoznato [l] 81.692 1,14% Slovački 49.796 0,69% Broj popisnika koji se nisu izjasnili [m] 46.499 0,65% Vlaški 43.095 0,60% Ostali [n] 39.463 0,55% Rumunski 29.075 0,40% Kompletna tabela Vjeroispovijest Religija Broj stanovnika % Pravoslavna 6.079.396 84,59% ...

  4. sr.wikipedia.org › wiki › Србија Cached Према званичној историографији назив Србија се први пут помиње код Грка средином 10. века, и то најпре као Σερβλία ( Сервлија, Серблија ), а затим и Σερβια ( Сервија ...

  5. People also ask

    Šta je Vikipedija na srpskom jeziku?

    Šta je sastavni deo Republike Srbije?

    Ko je glavni grad u Srbiji?

  6. Republika / Srpski telegraf / Najnovije vesti iz zemlje i sveta. Sve kategorije Vesti Zadruga Hronika Svet Sport Zabava Top News Lifestyle Razonoda. Sve kategorije. Horoskop.

    • varijante
    • Zajednica
    • Automatski Uneti Članci
    • Spoljašnje Veze

    U srpskom jeziku postoje 4 varijante koje imaju jednaka prava. Srpski jezik koristi dva alfabeta, ćirilicu i latinicu, kao i dva "dijalekta", ekavicu i ijekavicu. Kombinacijom dijalekata i alfabeta dobijaju se 4 varijante (ćirilica-ekavica, ćirilica-ijekavica, latinica-ekavica i latinica-ijekavica). Kada je vikipedija na srpskom jeziku osnovana, koristila je ćirilično pismo i oba dijalekta. Pošto se oba pisma podjednako koriste, činjeni su pokušaji za paralelno korišćenje i ćirilice i latinice. Prvi pokušaj je bio pravljenje bota koji bi vršio dinamičku transliteraciju svakog članka. Napravljeno je oko 1.000 duplih članaka, ali je akcija obustavljena zbog tehničkih problema i članci su izbrisani. Zajednica je odlučila da je model Vikipedije na kineskom jezikubolji. Posle nekoliko meseci, softver je završen i sada svaki korisnik ima mogućnost da menja varijante koristeći kartice koje se nalaze na vrhu svakog članka. Vikipedija na srpskom jeziku koristi i specijalne oznake (tagove), -...

    Od 15. februara 2005. godine članovi Srpske viki-zajednice imaju redovne sastanke u Beogradu (jednom nedeljno). Sastanci su se u početku održavali po restoranima i parkovima, a sada se održavaju u Domu omladine koji Vikipediji na srpskom jeziku daje besplatno prostor. Lokalni ogranak Vikimedije za Srbiju i Crnu Goru je osnovan 3. decembra 2005. godine. Ovaj ogranak Vikimedije je peti po redu u svetu. Nakon razdruživanja Srbije i Crne Gore, ogranak je promenio ime u Vikimedija Srbije.

    Kada je 2006. godine automatski uz pomoć bota korisnika Miloša Rančića uneto oko 10,000 članaka o francuskim opštinama, javio se problem u zajednici zbog neslaganja velikog broja članova sa tim procesom. Problem je u tome što je većina naslova članaka na francuskom, a njihov zivorad je išao dosta sporo. Polako se, naporom nekih korisnika koji znaju pravila transkripcije sa francuskog jezika, ovi članci preslovljavaju na srpska imena. 10. oktobra 2006. putem bota korisnika Nikole Smolenskog uneto je 1570 članaka iz Rečnika socijalnog rada za koji je njegov autor Ivan Vidanović dao dozvolu da se objavi na Vikipediji pod GNU licencom.

  1. Searches related to republika srbija wikipedia na srpskom jeziku cela epizoda za online

    republika srbija wikipedia na srpskom jeziku cela epizoda za online gledanje